Fizioterapija – manualni tretmani
Najčešće provodimo manualne tretmane koji su dio fizioterapije, a podrazumijevaju razne tehnike za opuštanje mekog tkiva (trigger point tehnika, ART – active release techniques, frikcijska masaža, funkcionalna masaža…) i namještanje zglobova (mobilizacije i manipulacije zglobova).
Posebno se ističe MFR tehnika – miofascijalna relaksacija kojom se vrlo blagim dodirom, odnosno nategom opušta fascija*.
Najbolji i najdugotrajniji rezultati u fizioterapiji postižu se ako se prethodno napravi dobra dijagnostika. U tu svrhu se, između ostalog, koristi NKT – neurokinetic therapy – tehnika kojom se pronalaze mišićni disbalansi u tijelu i nefunkcionalni obrasci pokreta koji uzrokuju bol, nepravilno ili ograničeno funkcioniranje zglobova i narušenu posturu.
Cilj je dakle otkriti uzrok problema, a onda ga rješavati manualnim tehnikama i specifičnim vježbama.
Prednosti fizioterapijskih manualnih tretmana koje provodimo:
- precizna dijagnostika
- opuštanje željenih mišića
- opuštanje fascija*
- ciljana aktivacija muskulature
- brzo i efikasno rješavanje bolnih sindroma
Najčešći problemi s kojima se susrećemo i uspješno rješavamo fizioterapijskim manualnim tretmanima su:
- bolovi u leđima i vratu (često se koriste i termini poput križobolje, lumbaga, išijasa itd.)
- bolovi u koljenu (skakačko koljeno, trkačko koljeno, patelofemoralni sindrom, hondromalacija patele itd.)
- bolovi u ramenu (sindrom sraza u ramenu, smrznuto rame…)
- glavobolje (najčešće su upravo tenzijske, odnosno glavobolje uzrokovane mišićnom napetošću)
- razne upale / tendinitisi (upala ahilove tetive, plantarni fascitis, teniski / golferski lakat itd.)
*Što su fascije?
Fascija je tanka ovojnica koja obavija sva tkiva u našem tijelu, pa tako i mišiće. Neprekidno se isprepliće, u više slojeva i na taj način zapravo povezuje cijelo tijelo, “drži” naše organe i formira posturu. Iako su prava saznanja o njoj novijeg datuma (i dalje se istražuje), ona ima ključnu ulogu u pokretu i slanju informacija u tijelu. Slojevi fascija u organima i mišićima međusobno kližu i na taj način omogućavaju pokretanje, a dokazano je i da prijenosi informacije brže nego živčani sistem. Fizičke traume, poput udaraca i operacija, posebno su bitne jer uzrokuju ožiljke na fascijama, odnosno kolageno tkivo zbog kojeg fascija ne kliže kako treba, što može uzrokovati bol i ograničenje u pokretu, na mjestu ožiljka, ali i bilo gdje drugdje na tijelu.
Osim toga, fascija “pohranjuje” i emocije. Stres je najbolji primjer, jer je poznato da uzrokuje napetosti u mišićima, glavobolje, smetnje s probavom itd. Ožiljci, osim što “pamte” fizičku traumu, mogu zapamtiti i emocionalnu, pa se tako miofascijalnim radom na napetim mišićima i ožiljcima ponekad oslobađaju i emocije, poput smijeha ili plača.
